Umjetna inteligencija više nije samo tehnološki trend – postala je kulturni akter. Dok je nekada bila rezervirana za laboratorije i startupe, danas oblikuje način na koji čitamo vijesti, slušamo glazbu i doživljavamo dizajn. Kreativne industrije, koje su oduvijek bile ogledalo društvenih promjena, sada se nalaze pred novim izazovom: kako zadržati ljudsku autentičnost u svijetu u kojem algoritmi sve češće preuzimaju kreativnu inicijativu.
Novinarstvo: brzina protiv dubine
U redakcijama diljem svijeta AI piše kratke vijesti, financijske izvještaje i sportske rezultate. Novinari se oslobađaju rutine i fokusiraju na analizu, istraživanje i priče koje zahtijevaju ljudski dodir. Istovremeno, algoritmi personaliziraju sadržaj – svaki čitatelj dobiva vlastiti informativni „meni“. Lifestyle efekt je očit: publika se navikava na medije koji im se obraćaju izravno, ali se postavlja pitanje – gubimo li zajednički narativ koji je nekada povezivao društvo?
Glazba: algoritmi kao novi producenti
U glazbenoj industriji AI komponira melodije, piše tekstove i predlaže aranžmane. Neki umjetnici ga vide kao rivala, drugi kao suradnika. Streaming platforme koriste algoritme da predviđaju raspoloženje i kreiraju playliste koje se uklapaju u trenutni životni ritam korisnika. Glazba postaje intimnija, personaliziranija, ali i sve dostupnija – granica između profesionalnog stvaranja i amaterskog eksperimentiranja nikada nije bila tanja.
Dizajn: vizualna revolucija na klik
Od logotipa do interijera, AI generira vizualne koncepte u sekundama. Dizajneri više nisu samo „izvođači“, već kustosi koji biraju i oblikuju prijedloge algoritma u koherentnu priču. Lifestyle dimenzija ogleda se u tome da publika očekuje estetiku po mjeri – personalizirane vizuale, brze promjene i dizajn koji prati njihov identitet. Kreativnost postaje interaktivna, a vizualni svijet fluidniji nego ikada.
Publika kao su-kreator
Najveća promjena koju AI donosi jest pomicanje granice između profesionalca i publike. Čitatelji, slušatelji i korisnici postaju aktivni sudionici u procesu stvaranja – prilagođavaju sadržaj, generiraju glazbu ili oblikuju vlastiti vizualni identitet. Kreativne industrije transformiraju se u ekosustave gdje je iskustvo jednako važno kao i sam proizvod.
Zaključak
AI u kreativnim industrijama nije samo tehnološka inovacija, već kulturna revolucija. Ona redefinira uloge, ubrzava procese i otvara prostor za nove oblike izražavanja. Lifestyle perspektiva pokazuje da kreativnost sve više postaje zajednički prostor između čovjeka i algoritma – prostor u kojem se brišu granice, a mogućnosti šire.
Foto: Romina veliz