U prethodnim su desetljećima znanstvena istraživanja jasno pokazala opasne efekte pušenja i konzumiranje duhanskih proizvoda na ljudsko zdravlje. Istraživanje engleskih liječnika R. Dolla i A. B. Hilla iz 1952. godine na grupi od 40.000 liječnika prvo je potvrdilo uzročnu vezu između pušenja i raka pluća, srčanih udara i kroničnih bolesti pluća.
Foto: Natalie Grainger, Unsplash
Globalna pandemija pušenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i ekonomski problem premašujući brojke smrti uzrokovane prometnim nesrećama, alkoholom, požarima, ubojstvima, samoubojstvima, drogama i AIDS-om zajedno. Više od 6 milijuna ljudi, svake godine, umre zbog direktnog pušenja, dok dodatnih 890.000 umre zbog pasivnog izlaganja duhanskom dimu. Polovica ovih smrtnih slučajeva događa se u radnom dobu, s prosječnim gubitkom od 20 godina života.
Posljedice se pušenja odražavaju ne samo na zdravlje pojedinca, već i na društveno-ekonomske aspekte svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, povećani troškovi zdravstvene njege i produktivnost teško opterećuju svaku zajednicu.
Pušenje znatno povećava rizik od raznih bolesti. U usporedbi s nepušačima, pušenje povećava rizik za koronarne srčane bolesti i moždani udar za dva do četiri puta, kao i za rak pluća za 23 puta kod muškaraca i 13 puta kod žena. Također, pušači imaju 12-13 puta veći rizik umiranja od kroničnih bolesti pluća poput kroničnog bronhitisa ili emfizema. Osobe u dobi od 30 do 40 godina koje puše imaju pet puta veću vjerojatnost za srčanim udarom u odnosu s nepušačima iste dobi.
Zaključno, suočeni s ovim činjenicama i podacima, neophodno je poduzeti snažne mjere kako bi se smanjio utjecaj pušenja na društvo i pojedinca; promovirajući zdrave načine života i efikasne javnozdravstvene politike.
Više informacija o ovoj temi možete saznati na: https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/pusenje-i-zdravlje/ucinci-pusenja-na-zdravlje