Gotovo 90 % raka pluća je uzrokovano pušenjem! Stručnjaci otkrivaju kako potaknuti zdravo ponašanje kod Generacije Z

Tijekom pandemije građani su bili prisiljeni preispitati svoje prioritete – vrijednosti i načine na koje su živjeli i što su sve konzumirali. Generacija Z (ili Generacija Next) također je suočena s kreiranjem vlastite, zdravije budućnosti – u doslovnom i prenesenom značenju. Sada je vrijeme da pridobijemo maštu i pažnju Generacije Z koja će nas voditi u zdraviju sutrašnjicu i nadamo se da ćemo ih nadahnuti da ostvare tu viziju.

Generacija Z obuhvaća sve mlade osobe rođene nakon 1995. godine. Upravo ova generacija ima šansu pobijediti najveći europski rak ubojicu – rak pluća, s obzirom na to da je svijest o borbi protiv raka pluća započela upravo 1995. godine.

Mjesec studeni je svake godine prepoznat kao Mjesec borbe protiv raka pluća, tijekom kojeg se podiže svijest javnosti o ovoj smrtonosnoj bolesti. Gotovo 90 % raka pluća je uzrokovano konzumacijom duhanskih proizvoda, i zato smo iskoristili priliku da naglasimo koliko je Generacija Z zapravo generacija s plemenitom misijom koja uz nove pismenosti suvereno vuče društvo u pravom smjeru.

Zbog toga smo okupili stručnjake koji su raspravili kako pristupiti generaciji Z s ciljem poticanja zdravog ponašanja. Na okruglom stolu su govorili:

• Andrea Čović Vidović, v. d. voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i vrsna komunikacijska stručnjakinja
• Darko Soković, predsjednik uprave europske organizacije Propulsion koja je u suradnji s AstraZenecom pokrenula projekt Mission: Oxygen
• Maja Vučić, psihologinja i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja te poznata glazbenica
• Anita Galić, osnivačica i voditeljica HealthHuba, prvog regionalnog think-thanka za zdravstvo i zdravstvenu industriju.

Kako pristupiti generaciji Z sa zdravstvenim temama?

Generacija Z, kako navodi literatura, iako su još premladi da bi mijenjali svijet, imaju itekako velik potencijal. Tolerantniji su prema drugima više nego bilo koja druga generacija, preuzimaju manje rizika, manje konzumiraju alkohol i eksperimentiraju s drogama u srednjoj školi, samostalniji su, više su na Instagramu nego na Facebooku, te će ova generacija biti prva koja će odrasti i nove tehnologije poput virtualne stvarnosti smatrati normalnim.

S druge strane, preferiraju komunikaciju porukama, ne oči u oči, previše su vremena na računalima, manje čitaju knjige, novine i časopise, i moguće je da su više deprimirani nego druge generacije i da se osjećaju usamljeno.

Kao takvoj, Generaciji Z trebamo pristupiti na poseban način, odnosno na način koji odgovara njihovoj percepciji svijeta i tome kako se osjećaju. Više o tome na kakav način im trebamo pristupiti objašnjava Čović Vidović.

Soković se nadovezao:

Ova generacija nije najmlađa. Ako govorimo o Generaciji Z, to su ljudi koji već sada ulaze ozbiljno na tržište rada. To su ljudi koji su vidjeli kako njihovi prethodnici odrastaju, a neke vrijednosti koje su tada vrijedile danas više ne stoje. “Trudi se, radi, uči i budućnosti ti je zagarantirana!” – danas svatko od nas vidi da to više nije istina. Ujutro kada se probudite, vi ne znate hoćete li svijet zateći onakvim kakav je on bio sinoć. Ova čitava generacija je toga svjesna. Neke odluke koje donose, donose zato što ovo razumiju – da na poslu ne mogu “poginuti”, odnosno ne mogu dati cijele sebe. Kupiti stan i dobiti odličan posao je danas za njih nemoguća misija i veliki uspjeh, i svi to znaju, a to je velika razlika od prije 30 godina. Tako i u Mission: Oxygen – mi ne govorimo “Nemojte pušiti!”, ne govorimo “Ovo je loše za tebe!”, nego govorimo “Kritički promišljajte i vrednujte sadržaj koji prema vama dolazi.” – s ciljem da naprave izbor za sebe. Ako vi to nećete svojim izborom napraviti, nitko to neće napraviti za vas.

Galić je istaknula da koliko god je taj tzv. digital skill nove generacije fantastičan i impresivan, s druge strane društvo ne vodi u pravom smjeru ako bazične pismenosti ne stavimo na stol. Ako želimo i zdravstvene teme isporučiti na kvalitetan način, trebali bismo to činiti načinom primjerenim komunikaciji Generacije Z, biti moderniji, pratiti trendove u svijetu mladih, ali s druge strane raditi to kvalitetno, a to je jedino moguće uz suradnju sa starijim generacijama.

Odgoj Generacije Z

Vučić se osvrnula na djecu koja imitiraju roditelje, posebno njihove navike i načine na koji razgovaraju:

Kažemo im “Ne smijete tračati, to je štetno!”, a onda mi sa svojom prijateljicom tračamo sat vremena treću prijateljicu – tada nauče da je to u redu i da je u redu i lagati. Odgaja se sad i ovdje i taj razgovor nikad nije odjednom, on treba biti stalan i kontinuiran, a trebamo se služiti s onim što oni vide. Prije, kada bismo gledali TV kao djeca s roditeljima, bilo je tu i sadržaja koji nisu bili primjereni djeci, ali su roditelji s nama kritički razgovarali i potaknuli nas da promišljamo o tome, a sada se događa to da ih puštamo da gledaju što žele, ne razumijemo se često u tu vrstu tehnologije pa ni ne razumijemo što oni gledaju, a trebali bismo takav sadržaj gledati s njima.

Ponekad roditelji Generaciji Z onemogućavaju da sami isprobavaju stvari. Primjerice, često roditelji preuzimaju stres svojeg djeteta na svoja leđa. Roditelji umjesto njih rješavaju probleme, umjesto da ih puste da uz njihovu podršku rješavaju probleme sami. Zaštićeni su, nemaju iskustva i ništa ne isprobavaju, a onda dolaze u svijet odraslih u kojem se ne snalaze i koji im pobuđuje velik strah. Zbog toga se boje telefonske komunikacije i boje se pitanja na koja neće odmah znati odgovor (jer nemaju kako provjeriti s roditeljima je li odgovor dobar).

Vučić objašnjava:

Mi smo od njih s jedne strane napravili invalide, a s druge strane imaju kvalitete koje nisu stigli ni isprobati. Pogledala sam jedan video u kojem je cura Z generacije, koja je tek počela raditi, u šoku što mora ići svaki dan do kraja života osam sati na posao, putovati dva sata tamo i natrag, i pita se: “Gdje je tu moje vrijeme? Gdje sam ja?“. Već idem kao trener po firmama i govorim da bi se trebalo skratiti radno vrijeme i vratiti taj balans, a ne da mi je kolegica na poslu i muž i žena i dijete. Nije normalno da smo s njima najviše, a s onima s kojima živimo smo zapravo najmanje. Drago mi je da će nas Generacija Z malo prodrmati i veselim se tome.

Galić se nadovezala na ovu izjavu, a njezin komentar pogledajte u sljedećem videu.

Nadzor sadržaja na društvenim mrežama

Postoji tzv. uredba o digitalnim uslugama koja u potpunosti regulira ponašanje svih platformi koje imaju više od 45 milijuna korisnika u EU-u (govorimo o TikToku, Facebooku, Instragramu i sl.), a u to spadaju i velike tražilice poput Googlea i Binga. Ove platforme imaju obvezu izvještavati Europsku komisiju o načinima na koje oni štite svoje korisnike.

Čović Vidović je to objasnila ovako:

Nema tog roditelja koji može biti ukorak sa svim sadržajima neprimjerenog tipa koji mogu doći do naše djece. Odgovornost se stavlja na posrednike, odnosno na same te platforme, i to kroz vrlo formalan čin, i upravo nam dolazi prvi takav izvještaj velikih platformi.

Soković je dodao:

Nitko ne može obraniti djecu od ovih “stoljeća” sadržaja svakog dana. Ono što možda možemo je da u školski sustav uklopimo kurikulum da mreže koriste odgovorno, da od influencera ne pravimo strašila i bogove, nego da ih poimamo kao ljude.  

Komentar Vučić na percepciju influencera kod mladih pogledajte u nastavku.

Zdravstvena pismenost kroz Mission: Oxygen

Danas nije riječ samo o konzumiranju duhanskih proizvoda, nego i raznih drugih “rekvizita” poput pušilica i e-cigareta. Kada govorimo o smrtnosti od raka pluća, Udruženje europskih liga protiv raka navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može spriječiti pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka europskog kodeksa.

Na prvom mjestu je preporuka “Nemojte pušiti i ne uživajte duhanske proizvode.“. Druga preporuka pak glasi: “Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.“.

Soković je na to komentirao:

Nikotinski proizvodi vrlo uspješno postoje u javnoj sferi. Nekad je oko cigareta postojao lifestyle narativ – pušiti znači biti “kul”, samostalan, donositi hrabre životne odluke i izbore i sl. Danas imamo promjenu narativa. Generaciju Z zanimaju i zdravlje i klimatske promjene. Duhanska industrija to koristi pa želi “smanjiti upotrebu dima” da bismo koristili ove alternativne proizvode, a oni su i dalje zasnovani na nikotinu i vrlo su štetni, posebno za mlade, i izazivaju čitav niz drugih posljedica. Tu moramo pažljivo ponuditi poruke i otkriti je li to stvarno točno i je li to istinita vijest.

Dodao je:

Program kao što je Mission: Oxygen pokušava dati snagu u ruke mladim ljudima. Daje im snagu da postave pitanje “Zašto to uzimaš? Ne uzimaj to zato što je to netko rekao!”.

Mission: Oxygen je na nedavnom Festivalu zdravlja u Vinkovcima intervjuirao mlade sportaše koji su svoju strast našli u sportu, a ne u pušenju. Što su rekli saznajte u sljedećem videu.

Osobe s nižim socioekonomskim statusom više puše

The Economist Intelligence Unit je objavio studiju o raku pluća koja je pokazala da je veća vjerojatnost nezdravog ponašanja i pušenja povezana s niskim socioekonomskim statusom.

Vjerojatnost da će osoba iz lošije socioekonomske situacije pušiti je gotovo dvostruko veća.

Vučić je istaknula:

Točno je da ljudi nižeg socioekonomskog statusa više puše, ali trebamo razmisliti tko je kod nas taj niži socioekonomski status. U obzir ne trebamo uzeti prosječnu plaću u Hrvatskoj, nego frekvenciju najčešćih plaća, a to je vjerojatno minimalac. Sada zamislite da ste vi taj koji pripada toj najčešćoj frekvenciji plaća. Što vi možete? Sreća nije usko vezana uz novac, ali za dostojanstveni minimalno normalan život, za osnovu, da se ne bojite hoćete li imati krov nad glavom, tu visoko korelira novac sa srećom. Tu osnovu svi moramo imati, a većina ljudi je nema. Što vam drugo preostaje? Djecu šaljete u školu jer je ona, srećom, besplatna, radite taj posao i krpate kraj s krajem, i što vam drugo preostaje nego da doma sjedite, pijete kavu i pušite?

Soković je dodao da zbog toga trebamo okupljati institucije i postavljati im ključna pitanja. Tvrdi da je jedno rad s djecom, a drugo je rad s institucijama. Jedino takav program koji kao svoj kišobran ima nešto što nije “cringe” možda da rezultat, a i vidjeli smo neke od takvih rezultata u europskim zemljama gdje je Propulsion provodio druge takve programe.  

Više o tome saznajte u cijelom videu našeg Okruglog stola.