“U Hrvatskoj se puno puši, a pušenje je prihvatljivo ponašanje”: Stručnjaci otkrivaju kako to spriječiti i formirati zdrave navike kod djece

Objavljeno na krenizdravo.dnevnik.hr.

Pušenje je jedna od najčešćih ovisnosti koja se javlja kod svih generacija. Iako je većina ljudi upoznata s negativnim posljedicama pušenja na organizam, odvikavanje od cigareta jedan je od najvećih izazova pušača diljem svijeta.

U Hrvatskoj je nedavno pokrenut četvorogodišnji program Mission: Oxygen fokusiran na teme zdravstvene, medijske i digitalne pismenosti mladih, a kojem su ciljevi promicanje formiranja zdravih navika kod djece i prevencija pušenja. Program provodi europska organizacija Propulsion uz podršku kompanije AstraZeneca.

Kako bismo obilježili Svjetski dan nepušenja i podigli svijest o štetnosti konzumiranja duhanskih proizvoda (posebno kod djece), na okruglom stolu u suradnji s Propulsion i programom Mission: Oxygen pridružili su nam se prof. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr. sc. Dijana Mayer, dr. med. specijalistica epidemiologije i voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Anita Galić, izvršna direktorica Health Huba i Marija Lalić, viša analitičarka medija.

Kako bismo obilježili Svjetski dan nepušenja i podigli svijest o štetnosti konzumiranja duhanskih proizvoda (posebno kod djece), na okruglom stolu u suradnji s Propulsion i programom Mission: Oxygen pridružili su nam se prof. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr. sc. Dijana Mayer, dr. med. specijalistica epidemiologije i voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Anita Galić, izvršna direktorica Health Huba i Marija Lalić, viša analitičarka medija Agencije za elektroničke medije (AEM).

Zabrinjavajući postotak pušenja i korisnika cigareta i e-cigareta

Prof. Momir Karin smatra da svi u sustavu obrazovanja moraju djelovati u više smjerova i na više načina, a to je da kroz zakonodavne aktivnosti moraju jasno dati do znanja da je pušenje neprihvatljivo.

Ali da bismo nešto prevenirali, moramo najprije krenuti od najmlađe dobi – od predškolskog uzrasta, pa onda kroz školski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanja.

Postoje nekoliko vrsta istraživanja i za odraslu populaciju i mlade. Sva istraživanja nas zapravo svrstavaju među prve tri ili četiri europske zemlje u kojima se najviše puši.

Dijana Mayer, dr. med. specijalistica epidemiologije tvrdi da zabrinjava raširenost pušenja – postotak pušenja i korisnika cigareta i e-cigareta.

Uvijek smo u vodstvu u europskim zemljama te imamo jedan stabilan trend. Međutim, HBSC (Health Behaviour in School-aged Children) istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika nam je pokazalo da pušenje lagano pada s godinama. Međutim, taj postotak je zanemariv ako gledamo ostale europske zemlje. U Hrvatskoj se puno puši, a pušenje je prihvatljivo ponašanje – puši se i kao posljedica stresa i kao posljedica navike. Nažalost nam je taj postotak, usprkos svim edukacijama i tome što znamo da je pušenje štetno i koliko je štetno, i dalje visok.

Anita Galić, izvršna direktorica Health Huba smatra da je prije svega općenito politika kontrole upotrebe duhanskih proizvoda nešto što zahtijeva da više sudionika sjedne za zajednički stol.

Propulsion je to prepoznao i zaista je ovo hvale vrijedna inicijativa, jer isključivo cjenovna politika definiranja koliko cigarete koštaju neće zaustaviti one koji zaista pušenje doživljavaju kao svojevrsni porok.

Međutim, ovaj problem, prema Galić, zahtijeva osvještavanje zdravstvene politike.

Mislim da je ova pandemija više nego ikada stvorila priliku, koliko god to paradoksalno zvučalo, da se zdravstvo i preventiva gledaju kao investicija u društvo, u dugoročno zdravlje nacije, a samim time i zdravstvena pismenost. Ovaj period pandemije je otvorio priliku da iskoristimo sva ona sredstva na raspolaganju i da zaista prepoznamo ne samo cjenovne politike ograničavanjem cijena cigareta nego i da krenemo osmišljavati kreativne programe i kurikulume te pričati drugačijim jezikom prema građanima, prema djeci.

E-cigarete – zabrana ili ne?

E-cigarete su se pojavile na tržištu kao zdravija alternativa duhanu. Iako postoje brojna istraživanja koja upućuju na njihovu štetnost, pogotovo štetnost parilica, još uvijek postoji percepcija javnosti da su one ipak možda bolje od samih cigareta i posebno zabrinjava trend njihove popularnosti među mladima.

Mayer ističe:

Nema zdravog načina i e-cigarete nisu zdrave. E-cigarete su “manje zlo”. Ako gledamo u kontekstu djece, treba postojati nulta tolerancija na e-cigarete, ali ako gledamo u kontekstu osobe koja ima 60 ili 50 godina, a 20 godina puši dvije ili tri kutije cigareta dnevno, onda naravno da je njima e-cigareta zdravija, ali nikako ne možemo reći za to da je zdraviji proizvod.

Karin smatra da zabrana cigareta ne donosi pravi rezultat, te da su prevencija i edukacija uvijek ispred zabrane.

Influenceri kao “reklama” za cigarete

Lalić ističe da, iako su konkretno Meta, Instagram i Facebook još 2019. zabranili oglašavanje parilice, činjenica da influenceri zapravo ne stavljaju svoje postove kao dio oglasa, nego kao dio njihovog životnog stila, predstavlja još veći problem i ima još snažniji utjecaj na mlade.

Karin ističe:

Influenceri su poseban problem zato što više nema autoriteta, znanja i kompetencija, nego je autoritet popularnost. I sada mi u odgojno-obrazovnom sustavu smo tu stvarno u jednom vrlo nezgodnom rascjepu. Pitanje je kome oni vjeruju, a sada vidimo ovdje po svemu da stvarno autoritet znanja i kompetencija nije taj koji dominira, nego je to negdje izgubljeno u tom javnom prostoru. I onda svi imamo, u društvu, u sustavu i obitelji, djecu koja su razapeta između toga treba li vjerovati zdravstvenim radnicima kada se radi o tome ili vjerovati ljudima koji se bave politikom, pa onda pokušavaju nešto ušićariti.

Smatra da stoga ne možemo imati kontrolu i znati gdje se naša djeca kreću u tom virtualnom svijetu, koju informaciju dobivaju i koji su im autoriteti, što vrlo negativno utječe na njih i otežava posao djelatnika u odgojno-obrazovnom procesu.

Mogu li influenceri stvoriti edukativan sadržaj za mlade?

Koliko znanost, s jedne strane, mijenja medicinu, toliko se i komunikacijski trendovi mijenjaju, a unutar zdravstvenog i obrazovnog sektora teško je pratiti trendove za mlade generacije.

Galić, koja je oduševljena projektom Mission: Oxygen, je rekla:

Dakle, mi imamo jako puno znanja za ponuditi, ali ne znamo na koji način stvoriti taj edukativni sadržaj, da taj pristup opismenjavanju bude atraktivan za te nove generacije koje ipak žele pronaći svoj smisao, nešto što ih inspirira. Dakle, pored možda influencera koji nude negativne obrasce ponašanja nemojmo zaboraviti da imamo vrhunske sportaše koji povezuju državu, koji inspiriraju mlade, sportaše, one koji vježbaju, koji počinju dan zdravim doručkom, koji ne prikazuju cigarete. Sjetimo se jednog poznatog nogometaša koji je maknuo zaslađena pića na presici i koliko je to djece potaknulo da kažu: “Neću piti to, koristit ću vodu ili voćne napitke”.

Zato je, prema Galić, ovakav projekt poput Mission: Oxygen dobar način da se integriranim pristupom svih politika uspijeva ukazati put k tome kako na atraktivan način dospjeti do onih koje treba osvijestiti, da pronađu svoju strast i da uzor pronađu u dobrim primjerima.

Lalić je istaknula:

Mislim da influenceri tu imaju najveći utjecaj, ali ne postoji politika kojom bismo to mogli regulirati, jer, kao što rekoh, oni to prezentiraju kao dio svog životnog stila. Mislim da mnoge europske zemlje imaju posebnu regulativu koja se odnosi na oglašavanje na društvenim mrežama i posebne propise. Francuska, recimo, to pokušava najviše, ali i dalje ne mogu spriječiti da se parilice prodaju kao neki poželjan proizvod. Australija je uvela najstrožu zakonsku regulativu korištenja e-cigareta koje će biti dostupne samo na recept u ljekarnama osobama koje su na odvikavanju od pušenja, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će one pokušati regulirati i njihovo prisustvo na društvenim mrežama.

Mayer smatra da bi trebalo pokušati influencere pridobiti na svoju stranu kada se već reklamiraju, da im lifestyle bude bez dima, bez oblačka cigarete ili e-cigarete. Influenceri na taj način mogu pomoći u borbi protiv pušenja i u promoviranju zdravih životnih stilova.

Prije nekoliko godina objavljeno je vrlo zanimljivo istraživanje o autentičnosti influencera koje je pokazalo da su najutjecajniji mikro influenceri.

Galić je rekla:

To možda ne mora biti neka popularna osoba koja ide od Dubaija do do Miamija, nego, primjerice, sportaš koji je uspješan u razredu, koji je dobar učenik, kojemu se možda neki dive i žele postati kao on. On bi mogao svojim obrascima ponašanja puno više pomoći unutar te lokalne zajednice ili razreda, dakle te jedne mikrosredine.

Uz Mission: Oxygen, mikro influenceri su se pridružili inicijativi koja se zove “Tip-top generation” pokrenutoj za djecu s ciljem da se u doba društvenih mreža stvori tzv. “tip-top zdrava generacija” koja potiče djecu i sportaše da svojim primjerom i zdravim životom mogu postati takvi mikro influenceri.

Galić je istaknula:

Ja sam majka dvoje djece i kada s njima razgovaram, točno se vidi da uz malo edukacije i skretanja pažnje na dobre primjere i oni to usvajaju, jer zapravo svakog od njih nešto loži da oni budu ili uspješni ili bolji sportaši, da zabiju gol, da osvoje prvenstvo, da dobiju medalju. Mislim da Hrvatska kao sportska nacija ima ogroman potencijal, da na krilima obrazovnog sustava, sporta, i to zdravstveno opismenjavanje navodi u pravom smjeru.

Smatra da, ako netko želi karijeru u influencingu, jednostavno ne promišlja o tome kakav utjecaj ima na svoje pratitelje, tko njega zapravo prati i koliko godina imaju djeca koja ih slijede na njihovim profilima, jer su u praksi 10-ak godina obično mlađi od osobe koju prate na na društvenoj mreži.

Kako prestati, a kako ne početi pušiti?

Pušenje je teška ovisnost – pušači su ovisni o nikotinu. Nikotin vrlo brzo, za otprilike sedam sekundi, izaziva osjećaj ugode, pri čemu srce radi brže, povećava se tlak i stvara se osjećaj opuštenosti.

Nikotin izaziva i fizičku i psihičku ovisnost. Psihička ovisnost puno je teža, jer se kod fizičke ovisnosti već 72 sata nakon prestanka pušenja nikotin izlučuje iz organizma. No, kada je u pitanju psihička ovisnost, cigaretu smatramo nagradom, što je puno ozbiljniji problem.

Mayer navodi da postoje škole nepušenja koje vrlo dobro djeluju. Međutim, interes i kako pridobiti pušače je vrlo često na njima samima i već kada donesu odluku da neće pušiti, to je već veliki korak prema odvikavanju.

Kaže se da je lagano prestati pušiti. Međutim, ostati nepušač je ono što je teško i to je ono čemu moramo težiti. Vrlo često mogu pomoći bivši pušači, odnosno oni koji su se odvikli, koji su prestali pušiti. Oni mogu biti podrška da upravo tu krizu prebrode kada, recimo, prestanu pušiti pa im se javlja ta ponovna žudnja.

Kao pušač koji je prije 30 godina bacio cigaretu i donio jednu od najboljih odluka u svom životu, Karin smatra da je pušenje stil života, način ponašanja i nešto posebno u toj dobi, kada djeca u stvaraju društva onih koji puše i koji ne puše, kako bi sortirali vršnjake prema popularnosti. Smatra da odluka o prestanku pušenja uvijek mora biti izazvana nečime te moramo biti upornjii i sve negativne strane pušenja stalno isticati te promovirati one pozitivne.

Prema nekim istraživanjima, nove generacije su poprilično stavovite – nadzor i prevelika restrikcija pušenja ne izazivaju baš prevelike učinke. Zbog toga Galić smatra da su projekti poput Mission: Oxygen vrlo učinkoviti jer govore njihovim jezikom. Zamjena zabrane koja glasi “Nemojte pušiti” s pitanjem “Zašto pušite?”, postavljanje sasvim drugačijih pitanja, drugačiji je i otvoreni način po novim smjernicama koji bi trebao dati puno bolje rezultate.

Važnost medijske pismenosti i sadržaja za mlade

Galić smatra da je medijsko i općenito digitalno opismenjavanje važno da dobijemo jednu cjelovitu sliku toga kako razgovarati s tom populacijom, a da se zaista oni osjete prihvaćeno zbog onoga što i jesu, što ih ispunjava i što žele postati.

Karin ističe:

Mi tu djecu moramo uvažavati kao ljude, kao one koji odlučuju za svoje dobro, a mi možemo biti moderatori u tome svemu te im možemo pomagati. Obavio sam stotine razgovora s takvim učenicima i iz iskustva znam koliko im se može pomoći. Mi smo kao obrazovni djelatnici najsretniji kada sretnemo učenika koji je bio problematičan kao uspješnog čovjeka koji je normalan građanin, koji doprinosi društvu, koji ima obitelj i onda vam je to jedna jedina satisfakcija da ste nešto dobro napravili.

Galić smatra da djeca jednostavno imaju potrebu za konstantnim podražajem (vizualnim i sadržajnim) i onda im se klasičan svijet oko njih čini dosadan. Tvrdi da sadržaj za mlade mora biti brz, zanimljiv i atraktivan te da će se teško natjerati pročitati tekst koji ima više od pet redaka.

Bila je jedna jako lijepa usporedba – kao da otprilike nakon Ratova zvijezda gledate u biljku koja raste.

Mission: Oxygen je i partner inicijative u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom. Upravo u prigodnom Europskom tjednu borbe protiv raka, kada će se mlade sportaše u razredima diljem Hrvatske motivirati da postanu mikro influenceri, na Svjetski dan borbe protiv pušenja sportskim aktivnostima će se poticati da zamijene mogućnost jedne ovisnosti s nečime što Hrvatsku čini sportskom nacijom te da razvijamo pobjednički mindset, i kažemo na jedan puno učinkovitiji način “ne” pušenju.