U digitalnom dobu algoritmi nisu samo tehnički alati – oni su nevidljivi kreatori našeg svakodnevnog pogleda na svijet. TikTok, Instagram i YouTube više nisu samo platforme za zabavu, već snažni mehanizmi koji utječu na to kako mladi oblikuju mišljenja, prate trendove i razvijaju politička uvjerenja.
Algoritmi analiziraju ponašanje korisnika – što gledaju, lajkaju, komentiraju – i na temelju toga kreiraju personalizirani sadržaj. Taj proces stvara informacijske mjehure, u kojima korisnici sve češće bivaju izloženi sadržaju koji potvrđuje njihove postojeće stavove, umjesto da ih izaziva ili proširuje.
Na TikToku, kratki videozapisi s jakim porukama mogu brzo postati viralni, oblikujući mišljenje o društvenim pitanjima, modi, mentalnom zdravlju ili politici. Instagram, sa svojim vizualnim fokusom, potiče estetske ideale i lifestyle narative koji često utječu na samopouzdanje i identitet mladih. YouTube, kao platforma s dužim formatima, omogućuje dublje uranjanje u teme, ali istovremeno može postati prostor za širenje teorija zavjere i polariziranih stavova.
Mladi su posebno osjetljivi jer se nalaze u fazi oblikovanja identiteta. Kada algoritmi favoriziraju određene ideje, oni ne samo da informiraju – oni oblikuju. U tom kontekstu, važno je razvijati digitalnu pismenost i kritičko razmišljanje, kako bi se korisnici osnažili da prepoznaju manipulativne obrasce i aktivno biraju sadržaj koji konzumiraju.
U eri algoritma, pitanje više nije samo što gledamo, već tko odlučuje što ćemo gledati – i kakve posljedice to ima na naše stavove, ponašanje i budućnost.
Foto: Phạm Trọng Họ